Woolley [wu'li], Leonard, engleski arheolog (London, 17. IV. 1880 – London, 20. II. 1960). Nakon završetka studija na Sveučilištu u Oxfordu postao pomoćnikom kustosa tamošnjega muzeja Ashmolean (1905–07). God. 1911–14. s T. E. Lawrenceom (Lawrence od Arabije) vodio iskopavanje hetitskoga grada Karkemiša u Siriji. Od 1921. istraživao je Tel el-Amarnu u Egiptu, a 1922. otišao u Irak, gdje je vodio iskopavanje jednoga od najznačajnijih arheoloških lokaliteta na svijetu – sumerskoga grada Ura; među ostalim, otkopao je 16 kraljevskih grobnica. Od tada se osobito zanimao za veze antičkih mezopotamskih i egejskih civilizacija. Nakon 1936. istraživao lokalitete Al-Mina i Tell Açana u jugoistočnoj Turskoj. Za iznimne zasluge u arheologiji dodijeljen mu je 1935. viteški naslov (Sir). Glavna djela: Sumerani (The Sumerians, 1928), Kopajući prošlost (Digging up the Past, 1930), Zaboravljeno kraljevstvo (A Forgotten Kingdom, 1953), Iskopavanja u Uru (Excavations at Ur, 1954).